
To’os Eskoltr (TE) la’os buat ne’ebe foun iha mundu. TE implementa ona iha nasaun barak, inklui Timor-Leste rasik ne’ebé hahu kedas husi tempu Portugues maibe nia naran no implementasaun mak Ia hanesan. Iha tempu Portugu€s bolu naran “Ovintal Escolar” maioria implementa iha kolejiu sira. Tempu Indonesia bolu naran “Kebun Sekolah,” implementa barak iha eskola primiria no 3” siklu. Iha tempu ukun an eskola balu m6s implementa programa TE hanesan atividade extra kurrikulir. TE hahu tama iha kurrikulu nasional dezde 2013, hamutuk ho dixiplina Arte no Kultura iha unidade naran To’os Permakultura ba Ensinu Baziku Siklu 1? no 2” ka klase 1 too 6. TE eskolar iha kurrikulu nasional bazeia ba Dekretu-Lei Governu RDTL N? 4/2015 de 14 de Janeiro. Implementasaun programa TE iiuhusi DNASE bazeia ba Dekretu-Lei Ministeriu Edukasaun n? 42/2015, de 16 de Dezembru.
Permakultura Timor-Loro Sa’e (Permatil), nu’udar ONG nasional ida-ne’ebe harii iha 2001. Nia servisu foka liub4 ba dezenvolvimentu agrikultura no kultura sustentavel, liuliu atu revitaliza fali matenek lokal sira-ne’eb€ relevante ba s6siu-kultura no ekonomia lokal Timor-Leste nian bazeia ba aspetu sustentavel. Dezde inisiu Permatil harii, kontinua halo advokasia ba Governu Timor-Leste, liu husi Ministeriu relevante sira adopta filafali matenek lokal sira-ne’eb€ relevante ho ita-nia sosiu-kultura no ekonomia lokal maib€ iha aspetu sustentavel. Tanba durante ne’e ita depende liuba ba buat sira-ne’eb€ mai husi rai li’ur maibe haluhan tiha atu f5 m6s prioridade hodi hamoris no dezenvolve matenek lokal sira mak sei relevante ho ita-nia sosiu-kultura no ekonomia lokal. Permatil nia filozofia servisu “Kuidadu ba rai — Kuidadu ba emaFahe ho Justu.” Permatil pia programa oioin inklui edukasaun liuhusi programa “To’os Permakuitura” iha eskola, ne’ebe agora daudaun tama ona husi kurrikulu nasional, hanesan bloku importante ida husi dixiplina Arte no Kultura.
Permatil asina akordu ka Memorandu Entedementu ho Ministeriu Edukasaun iha 14 Jufu 2017 hodi implementa programa to’os eskolar iha territoriu Timor-Leste, maibe antes ne’e Permatil
implementa ona programa to’os eskolar iha munisipiu sanulu (10) ona. Agora dadaun Permatil instala ona to’os eskolir iha EBF Caemauc iha aldeia Railete suku Caemauc, Postu Administrativu Turiscai, Munisipiu Manufahi.
PERMATIL liu husi programa “Tranzisaun Agroekolojia ba Soberania Ai-han (TAPSA)”
atu organiza workshop Toos Escolar ba manorin sira escola baziku central ho nia filial sira iha postu
administrativu Turiscai municipiu Manufahi. Programa ne’e hetan suporta fundus husi ajensia CCFD-Terre Solidaire husi nasaun Fransa.
Objetivu Jeral
- Atu kria laboratbriu moris ba eskola ida-idak, nu’udar baze atu hanorin lisaun oioin ne’ebé relevante ba sosiu-kultura no ekonomia lokól komunidade nian.
- Fasilita prosesu aprendizajen ida-ne’ebe ativu, kriativu no partisipativu hodi kria balansu entre teoria (saber) no pratika (fazer|.
- Sai mos ezemplu ba komunidade lokal hodi dezenvolve to’os uma-hun atu hadi’a nutrisaun familia nian.
Objetivu espesifiku:
- Hasa’e koriesimentu no abilidade manorin sira nian kona ba tekniku dezenu modelu kanteru. Hasa’e kofiesimentu no abilidade manorin sira nian kona ba tekniku produs adubu ben no adubu maran.
- Hasa’e kofiesimentu no abilidade manorin sira nian kona ba tekniku habarak mikroorganismu lokal.
- Hasa’e kofiesimentu no abilidade manorin sira nian kona ba tekniku instala viverus modo oan.
- Hasa’e kofiesimentu manorin sira nian kona ba pestesida organiku.
- Hasa’e kofiesimentu manorin sira nian kona ba lutu moris.
Metodolojia :
Metodolojia ne’ebé fasilitador uza iha workshop refere mak hanesan : aprezentasaun, diskusaun grupun No pratika. Tempu no Fatin
Workshop ne’e sei halao durante loron tolu (3) hahuu iha loron tersa feira dia 22 no remata iha loron guinta feira dia 24 fulan Jullu 2025. Workshop ne’e sei halao iha escolar baziku filial Caemauc, aldeia Raelete suku Caemauc postu administrativu Turiscai munisipiu Manufahi.
Resultadu :
- Manorin sira iha ona konesementu no abilidade kona ba tekniku dezenu kanteru natural.
- Manorin sira iha ona konesementu no abilidade kona ba tekniku produs adubu ben no adubu maran.
- Manorin sira iha ona konesementu no abilidade kona ba tekniku habarak mikroorganismo lokal.
- Manorin sira iha ona konesementu no abilidade kona ba tekniku instala viverus modo oan.
Manorin sira iha ona konesementu kona ba lutu moris.
Tarjetu partisipantes:
Partisipantes ne’ebé sei partisipa iha workshop refere mak hanesan, profesor/a hosi EBC no EBF sira, estudante, prezidente APP, Diretór Edukasaun munisipiu Manufahi, inspetor eskolar Postu Turiscai, kordenador estensionista Turiscai, autoridade lokal suku Caemauc no Media radio Komunidade Lian Proklamador (RKLP)
“”PARSERIU IMPLEMENTADOR Permakultura Timor -Lorosae (Permatil)””
Kobertura RKLP
Editor Laumera
Leave a Reply